Prema najnovijem izvještaju o regionalnim ekonomskim perspektivama, očekuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine ove godine porasti za 2,8%. Ovaj izvještaj ukazuje na ublažavanje inflatornih pritisaka u odnosu na prošlu godinu, koja je bila obilježena usporavanjem privrede zbog visokih cijena energenata usljed rata u Ukrajini.

Iako je očekivani rast za ovu godinu pozitivan, prognoza je nešto ispod prethodnih projekcija iz septembra prošle godine, s revizijom naniže od 0,2 procentna poena. Ova revizija je dijelom rezultat sporijeg ekonomskog rasta početkom 2024. godine u centralnoj Evropi i baltičkim državama, što reflektuje slabije ekonomske performanse Njemačke.

Ekonomije južnog i istočnog Mediterana suočavaju se sa slabim rastom zbog utjecaja rata u Gazi i smanjenja fiskalnih stimulansa u Egiptu. Također, doprinosi rasta srednje Azije iz posredničke trgovine se stabiliziraju i očekuje se skromniji rast u budućnosti.

Cijene energije i hrane su se smanjile od 2022. godine, što je dovelo do pada inflacije u regijama EBRD-a na prosječnih 6,3% u martu 2024. godine, sa maksimuma od 17,5% u oktobru 2022. godine. Iako je ovaj pad inflacije bio brži nego što se očekivalo, ona je i dalje dva procentna poena iznad nivoa prije pandemije koronavirusa. Ovaj obrazac je sličan trendovima u naprednim ekonomijama, gdje inflacija opada, ali ostaje iznad ciljeva centralnih banaka.

Među zemljama regije, Kosovo se očekuje da će imati najveći rast BDP-a u 2024. godini sa 4,0%, dok se za Sjevernu Makedoniju predviđa najniži rast od 2,5%. Srbija i Crna Gora očekuju rast od po 3,5%, Hrvatska 2,9%, a Slovenija 2,3%.